Aktuelno The Story of the 1.5°C Limit

Predstavljamo zbirku „Homo climaticum: Balkan”: Manifest regionalne književnosti o klimatskoj krizi

„Homo Climaticum: Balkan“ jedinstvena je regionalna zbirka priča i pesama koja nam približava autentične perspektive onih koji žive u klimatskoj krizi, a pri tom i na Balkanu. Nastala u okviru projekta STORY posvećenog glasovima mladih, ova zbirka nije samo skup priča i pesama, ona je svedočanstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budućnost planete.

Od lokalnog presedana do regionalnog odgovora na klimatski „hotspot”

Izdavanje zbirke „Homo Climaticum” označilo je presedan u tematici hrvatskih književnih natječaja i početak istraživanja žanra klimatske fikcije u Hrvatskoj. Prvo izdanje iz 2017. prevedeno je na engleski jezik, a uslijedilo je izdanje iz 2018., kao i specijalno učeničko izdanje iz 2021. Na te prethodne konkurse odazvalo se preko 200 autora i autorki, što profesionalnih spisateljica, što zaljubljenika u spekulativnu fikciju.

Postoji dobar razlog zašto je ime ove zbirke namjerno napisano gramatički pogrešno. Homo Climaticum nije pogreška, to je manifest. Klima ne poznaje rod, vrste, pa ni granice; ona obuhvata sve i sve nas menja. Novi entitet koji smo pokušali imenovati ne da se ukalupiti u okvire ustaljene gramatike, baš kao što se ni posledice klimatskih promena ne mogu tako lako ukrotiti. Izdanje iz 2026. godine postaje regionalno, s fokusom na zemlje Zapadnog Balkana kao prvih suseda šireg područja Mediterana, najizraženije žarišne točke (hotspot) cele Evrope.

Na poziv da zamisle svetove koji dolaze (ili koji su možda već stigli) javili su se autori i autorke od Banje Luke do Niša, od Mostara do Podgorice, od Splita do Beograda. Na konkurs je pristiglo čak 130 priča i pesama iz regiona, od autora rođenih u razmaku od pola veka. Od 28 objavljenih radova, čak 12 potpisuju mladi između 18 i 30 godina. Ono što ih  povezuje zajednički je osećaj: da živimo unutar promene, a ne pre nje.

Regionalni kontekst i glasovi koji se ne gube u statistikama

Prema rečima Đorđa Majstorovića, urednika zbirke: “Balkan ima poseban odnos prema klimatskim promenama. Nije ih prouzrokovao u meri u kojoj su to učinile bogatije i moćnije ekonomije, a suočavaće se s njihovim posledicama ravnopravno sa svima. Naša zbirka progovara o toj nepravdi kroz magični realizam istarskog bazena koji se pretvara u ogledalo savesti, kroz postapokaliptičnu Banju Luku u kojoj se i pred smak sveta javljaju iste, stare podele, te kroz vreli Mostar koji cveta tek kad sunce zađe. Lokalno i globalno ovde nisu u suprotnosti, oni stoje u istoj rečenici.”

Regionalni žiriji su u odabranim radovima prepoznali ono što je u klimatskoj fikciji najteže postići: atmosferu. Pobedničke priče iz sve četiri zemlje (“Riba u fotelji” iz Hrvatske, “Trulež” iz Crne Gore, “Poslednja patrola” iz Bosne i Hercegovine i “Bazen” iz Srbije) različite su po tonu, poetici i pristupu, ali ih sve veže ista sposobnost da na intimistički način učine vidljivim ono što se gubi u zloslutnim statistikama.

“U zbirci nećete pronaći zelenu nadu zalepljenu na kraj teksta kao kakav romantični flaster. Ako ima nade, skupo je zaslužena i zasađena u pukotini betona, gotovo usprkos svemu. Autori pišu iznutra, iz vrućine, iz žeđi, iz umora, iz zabrinutosti, iz empatije. To je, vrlo verovatno, najpoštenija stvar koju savremena književnost može učiniti.” zaključuje Majstorović.

Od umetnosti do akcije: Vodič za rad s mladima

Ova zbirka ima i svoju praktičnu namenu te može poslužiti kao zagovarački dokument u parlamentima, na skupštinama, u učionicama i na ulicama. Kako bi se podstakle nove generacije na sličan angažman, uz zbirku se objavljuje i „PRIČE ZA PROMENU” (Stories for Change) – praktični vodič za korišćenje metodologije pripovedanja, kreativnog pisanja i klimatske fikcije u radu s mladima.

Utemeljen na stvarnim projektnim aktivnostima realizovanim širom Zapadnog Balkana, ovaj je priručnik namenjen edukatorima, učiteljima, organizacijama mladih i svima koji rade s mladima. Ključna poruka vodiča jest da klimatske promene nisu samo naučni problem, već i društveni, emocionalni i kulturni. Kako bi bio što pristupačniji, priručnik je dostupan na engleskom jeziku te na svim jezicima partnera projekta (hrvatskom, srpskom, crnogorskom i bosanskom jeziku).

Projekat STORY pokazao je da pripovedanje nije samo kreativna vežba, već i način povezivanja ljudi, izgradnje empatije i otvaranja razgovora o budućnosti. Kada mladi dobiju alate za pričanje vlastitih priča, oni počinju sebe videti kao deo rešenja.

Uskoro prevodi na engleski jezik i regionalna predstavljanja uživo!

Osim što ponosno predstavljamo zbirku na materinjim jezicima autora, s velikim zadovoljstvom najavljujemo da su po tri pobednička teksta iz svake zemlje prevedena na engleski jezik te će uskoro biti objavljena, čime glasovi naših mladih autora dobijaju i međunarodnu platformu.
Kako se prave promene događaju se u susretu s ljudima, u septembru krećemo s promocijama uživo u svim gradovima partnera projekta: Zagrebu, Banja Luci, Novom Sadu i Podgorici. Tačni datumi i lokacije održavanja promocija biće objavljeni uskoro.

Za kraj, zamislili smo da ova zbirka ima i praktičnu namenu, da može poslužiti kao zagovarački dokument. Stoga, slobodno ga čitajte u parlamentima, na skupštinama, u učionicama, na trgovima i ulicama. Mit o nama piše se upravo sada, a iza redova koji slede stoje stvarni ljudi koji nose nadu.

Zbirku „Homo Climaticum: Balkan” možete besplatno preuzeti i pročitati ovde.

Praktični vodič „Priče za promjenu” možete preuzeti preko ovog linka: PRIČE_ZA_PROMENU.

 

Zbirka je nastala u ukviru regionalnog konkursa Zelene akcije, Omladinskog centra CK13, Centra za životnu sredinu, Zero Waste Montenegro i Kulturtregera (Klub Booksa) za kratke priče i pesničke forme žanra klimatske fikcije 2026.

Zbirka i vodič ostvareni su u okviru projekta ”THE STORY OF THE 1.5°C LIMIT – Solutions and storytelling of youth from Western Balkan” i finansirana je sredstvima Evropske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i autorica i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Evropske unije ili Evropske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Evropska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih