Preambula
Mi, kao građani planete i članovi Globalnih Zelenih,
Ujedinjeni u našoj svesti o tome da svi zavisimo od vitalnosti, raznolikosti i lepote planete Zemlje i o tome da je naša odgovornost da ih predamo, neoštećene ili čak poboljšane, budućim generacijama
Prepoznajući da dominantni šabloni ljudske proizvodnje i potrošnje, zasnovani na dogmama ekonomskog rasta po svaku cenu i prekomerene i štetne upotrebe prirodnih resursa bez osvrtanja na stvarne granice rasta mogućeg na planeti Zemlji, izazivaju ekstremno uništavanje okoline i masovno odumiranje vrsta
Shvatajući da nepravda, rasizam, siromaštvo, neobrazovanost, korupcija, kriminal i nasilje, vojni sukobi i jurenje za kratkoročnim profitom izazivaju patnju među ljudima širom sveta
Prihvatajući da su razvijene zemlje kroz nastojanja da ispune svoje ekonomske i političke ciljeve doprinele uništavanju okoline i ljudskog dostojanstva
Razumevajući da su mnogi od naroda ovog sveta osiromašeni tokom vekova kolonijalizma i eksploatacije, što je stvorilo ekološki dug koji bogate zemlje imaju prema onim državama koje su na taj način osiromašile
Posvećeni tome da smanjimo razlike između bogatih i siromašnih, kao i da izgradimo građansku pripadnost koja je zasnovana na jednakim pravima za sve pojedince u svim sferama društvenog, ekonomskog, političkog i kulturnog života
Prepoznavajući prava domorodačkih naroda i njihov doprinos našem kolektivnom nasleđu, kao i prava svih manjina i potlačenih naroda na svoju kulturu, religiju, ekonomski i kulturni život
Ubeđeni da je saradnja a ne takmičenje preduslov za garantovanje ljudskih prava poput hrane, smeštaja, zdravlja, obrazovanja, poštenog rada, slobode govora, čistog vazduha, pijaće vode i neoštećene prirodne sredine
Prepoznavajući da prirodna okolina ne prepoznaje državne granice
i
Nastavljajući se na Deklaraciju globalnog skupa Zelenih u Riju 1992. godine
Tvrdimo da su neophodne fundamentalne promene stavova, vrednosti, načina proizvodnje i načina života ljudi
Oglašavamo da novi milenijum predstavlja definišuću tačku gde ta transformacija može da počne
Odlučujemo da promovišemo celovit koncept održivosti koji:
- štiti i obnavlja integritet ekosistema naše planete, sa posebnom pažnjom posvećenom biodiverzitetu i prirodnim procesima koji održavaju život
- prepoznaje međusobnu povezanost svih ekoloških, društvenih i ekonomskih procesa
- stvara balans između interesa pojedinaca i opšteg dobra
- ujednačava odnos slobode i odgovornosti
- vrednuje raznolikost unutar našeg jedinstva
- obraća pažnju i na dugoročne ciljeve koliko i na kratkoročne
- osigurava da buduće generacije imaju ista prava kao i trenutna na prirodna i kulturna dobra
Afirmišemo našu odgovornost jednih prema drugima, prema široj zajednici živog sveta i budućim generacijama
Posvećujemo se kao Zelene stranke i politički pokreti sa svih strana sveta da ćemo implementirati ove međusobno povezane principe i napraviti globalno partnerstvo u kom ćemo podržavati jedni druge pri njihovom ispunjavanju
PRINCIPI
Politike Globalnih Zelenih su zasnovane na principima:
Ekološke mudrosti
Mi prepoznajemo činjenicu da su ljudska bića deo prirodnog sveta i mi poštujemo jedinstvenu vrednost svih oblika života, uključujući i neljudske vrste.
Mi prepoznajemo mudrost koju poseduju domorodački narodi širom sveta, kao čuvari zemlje i njenih resursa.
Mi prepoznajemo da je ljudsko društvo zavisno od ekoloških resursa naše planete, da moramo obezbediti integritet ekosistema i očuvati biodiverzitet i otpornost sistema koji su neophodni za život.
Ovo zahteva:
– da naučimo da živimo u okviru ekoloških granica naše planete
– da štitimo životinjski i biljni svet, kao i život generalno, kojeg održavaju prirodni elementi: zemlja, voda, vazduh i sunce
– da u oblastima u kojima je znanje ograničeno delujemo sa oprezom, da bismo osigurali kontinuiran opstanak resursa na planeti za trenutne i buduće generacije.
Društvene pravde
Mi tvrdimo da je ključni element društvene pravde pravedna raspodela društvenih i prirodnih dobara, i na lokalnom i na globalnom nivou, da bi bilo moguće odgovoriti na osnovne ljudske potrebe bez postavljanja ikakvih uslova, kao i da bi bilo moguće postići da svi građani imaju priliku za lični i socijalni razvoj.
Mi smatramo da nema društvene pravde bez ekološke pravde i da nema ekološke pravde bez društvene pravde.
Ovo zahteva:
– pravednu organizaciju svetskog sistema i stabilnu svetsku ekonomiju koja će da umanji sve širi raskorak između bogatih i siromašnih, koji je prisutan i unutar zemalja ali i među njima; treba dovesti u balans tok resursa koji danas uglavnom teku sa globalnog juga na globalni sever; potrebno je ukloniti teret dugova koji je nametnut siromašnim zemljama i koji ometa njihov razvoj.
– ukidanje siromaštva, kao jedan etički, društveni, ekonomski i ekološki imperativ
eliminisanje nepismenosti
– novu viziju građanske pripadnosti koja je zasnovana na jednakim pravima svih pojedinaca bez obzira na njihov rod, rasu, godine, religiju, klasu, etničko ili nacionalno poreklo, seksualnu orijentaciju, invaliditet, bogatstvo ili zdravstveno stanje
Participativne demokratije
Mi radimo na izgradnji demokratije u kojoj svi građani imaju podjednako pravo da iskažu svoje stavove, u kojoj su sposobni da direktno učestvuju u ekološkim, ekonomskim, društvenim i političkim odlukama koje imaju posledice po njihove živote; u kojoj su moć i odgovornost skoncentrisane u lokalnim i regionalnim zajednicama i delegirane na više nivoe vlasti samo kada je nužno.
Ovo podrazumeva:
– individualno osnaživanje kroz pristup svim relevantnim informacijama neophodnim za donošenje bilo koje odluke, kao i pristup obrazovanju koje bi osiguralo da svi mogu ravnopravno da učestvuju u procesima donošenja odluka.
rastakanje nejednakosti u bogatstvu i moći koje onemogućava učešće određenih grupa ljudi.
– izgradnju lokalnih institucija koje omogućavaju da se odluke donose direktno na najprikladnijem nivou od strane onih koji su pogođeni tim odlukama, na osnovu sistema koji podstiče građansku vitalnost, dobrovoljno delovanje i odgovornost prema zajednici.
– jaku podršku tome da mladi ljudi dobiju glas u obrazovanju, podsticanje i pomaganje omladinskog učešća u svakom aspektu političkog života, uključujući i njihovo učešće u telima koja donose odluke.
– da svi izabrani predstavnici budu posvećeni principima transparentnosti, iskrenosti i odgovornosti pri upravljanju.
– da svaki izborni sistem bude transparentan i demokratičan, kao i striktno zakonsko nadgledanje primene tih principa.
– da u svim izbornim sistemima svaka odrasla osoba ima jednak glas.
– da svi izborni sistemi budu zasnovani na proporcionalnom predstavništvu
– da sve izborne kampanje budu finansirane iz budžeta sa vrlo čvrstim ograničenjima i potpunom transparentnošću po pitanju privatnih donacija političkim partijama/kampanjama.
– da svi građani imaju pravo da pripadaju kojoj god političkoj partiji žele u okviru više-partijskog sistema.
Nenasilja
Mi se obavezujemo na princip nenasilja i radimo na izgradnji kulture mira i saradnje među državama, unutar društava i među pojedincima, kao osnov globalne bezbednosti.
Mi verujemo da bezbednost ne bi trebala da se oslanja prvenstveno na vojnu snagu već na saradnju, smislen ekonomski i društveni razvoj, ekološku bezbednost i poštovanje ljudskih prava.
Ovo zahteva:
– jedan celovit koncept globalne bezbednosti, koji daje prioritet socijalnim, ekonomskim, ekološkim, psihološkim i kulturnim aspektima konflikata, umesto koncepta koji je zasnovan prvenstveno na vojnim odnosima moći
– globalni bezbednosni sistem koji je sposoban da prevenira, kontroliše i rešava konflikte
– otklanjanje uzroka ratova kroz razumevanje i prihvatanje različitih kultura, iskorenjivanje rasizma, promovisanje slobode i demokratije, kao i suzbijanje siromaštva
– rad na opštem i potpunom razoružanju, što uključuje i sprovođenje međunarodnih dogovora koji bi postigli potpunu i definitivnu zabranu nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja, protivpešadijskih mina i oružja koje sadrži osiromašeni uranijum
– jačanje Ujedinjenih Nacija kao globalne organizacije koja kontroliše konflikte i radi na izgradnji mira
– primenu rigoroznih pravila po pitanju izvoza oružja u države koje krše ljudska prava.
Održivosti
Mi shvatamo da postoje granice materijalnog širenja ljudskog društva unutar biosfere, kao i potrebu da održimo biodiverzitet kroz održivo korišćenje obnovljivih resursa i odgovorno korišćenje neobnovljivih.
Mi verujemo da, ukoliko želimo da postignemo održivost i nastavimo da ispunjavamo potrebe sadašnjih i budućih generacija unutar okvira ograničenih resursa planete Zemlje, onda kontinuirani rast globalne potrošnje, stanovništva i materijalne nejednakosti mora biti zaustavljen i krenuti u suprotnom smeru.
Mi razumemo da održivost neće biti moguća dokle god siromaštvo postoji.
Ovo zahteva:
– ograničenje potrošnje bogatih da bi se omogućilo siromašnima da uživaju svoj udeo u resursima naše planete
– redefinisanje koncepcije bogatstva, tako da se podrazumeva fokus na kvalitet života a ne na sposobnost prekomerene potrošnje
– stvaranje svetske ekonomije koja ima za cilj da zadovolji potrebe svih, a ne samo pohlepu malog broja ljudi; i koja omogućava onima koji su trenutno živi da ispune svoje potrebe, bez da ugrozi mogućnost budućih generacija da ispune njihove
– eliminisanje uzroka porasta stanovništva tako što bi se obezbedila ekonomska sigurnost, a osnovno obrazovanje i zdravstvo učinili dostupnim svima; tako što bi se dala i muškarcima i ženama veća kontrola nad svojom reprodukcijom
– redefinisanje uloga i odgovornosti trans-nacionalnih kompanija, u cilju većeg poštovanja principa održivog razvoja
impementiranje mehanizama oporezivanja, kao i regulisanja, špekulativnih finansijskih tokova
— osiguravanje toga da tržišne cene usluga i dobara u potpunosti uključe ekološki trošak koju podrazumeva njihova proizvodnja i potrošnja
– postizanje veće efikasnosti po pitanju potrošnje energije i drugih resursa, kao i razvoj i upotreba ekološki održivih tehnologija
– podsticanje razvoja lokalne samoodrživosti u meri u kojoj je to moguće sa ciljem razvoja dobrih, ispunjavajućih zajednica
– prepoznavanje ključne uloge koju omladinska kultura igra u društvu i podsticanje održivosti u okviru te kulture.
Poštovanje različitosti
Mi poštujemo kulturne, jezičke, etničke, seksualne, verske i duhovne različitosti u okviru konteksta individualne odgovornosti prema svim živim bićima.
Mi podržavamo pravo svih osoba, bez diskriminacije, na okolinu koja poštuje njihovo dostojanstvo, telesno zdravlje i duhovnu dobrobit.
Mi promovišemo izgradnju pozitivnih, odgovornih i poštujućih odnosa koji prevazilaze granice u duhu multi-kulturalizma.
Ovo zahteva:
– prepoznavanje prava domorodačkih naroda na osnovne uslove svog preživljavanja, koji podrazumevaju i ekonomske i kulturne, što uključuje i pravo na zemljište i na samoopredeljenje; kao i prepoznavanje njihovog doprinosa kolektivnom nasleđu nacionalne i globalne kulture
– prepoznavanje prava etničkih manjina da razvijaju svoju kulturu, religiju i jezik bez diskriminacije, kao i na potpuno zakonsko, društveno i kulturno učešće u demokratskom procesu
– prepoznavanje i poštovanje seksualnih manjina
– ravnopravnost između muškaraca i žena u svim sferama društvenog, ekonomskog, političkog i kulturnog života
– veće uključenje omladinske kulture kao vrednog doprinosa našoj Zelenoj viziji, kao i prepoznavanje činjenice da mladi ljudi imaju različite potrebe i načine izražavanja od drugih.
POLITIČKO DELOVANJE
1. Demokratija
1.0 Većina ljudi na planeti žive u državama kojima vladaju nedemokratski režimi, gde je korupcija sveprisutna, a kršenja ljudskih prava i cenzurisanje medija su deo svakodnevnice. Razvijene demokratije su pogođene manje očiglednim oblicima korupcije kroz skoncentrisavanje medija u nekoliko velikih medijskih kuća, korporacijsko finansiranje političkih kampanja, sistematsko isključivanje određenih rasnih, etničkih, nacionalnih i verskih zajednica, kao i izborne sisteme koji dirkiminišu alternativne ideje i novonastale, odnosno male, partije.
Zeleni:
1.1 Imaju kao prioritet podsticanje i podržavanje svih pokreta odozdo, kao i svih organizacija civilnog društva koji rade na izgradnji demokratske, transparentne i odgovorne vlasti na svim nivoima.
1.2 Aktivno podržavaju davanje glasa mladim ljudima kroz obrazovanje, podsticanje i potpomaganje omladinskog učešća u svakoj oblasti političkog delovanja.
1.3 Nastoje da se rodni odnosi demokratizuju, tako što se promovišu prikladni oblici medijacije koji će omogućiti ženama i muškarcima da podjednako učestvuju u ekonomskoj, političkoj i društvenoj sferi.
1.4 Podržavaju Konvenciju o borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnom poslovanju koju je donela Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i podstiču države koje nisu potpisnice da je potpišu i usvoje bez odlaganja
1.5 Podržavaju prava građana na pristup zvaničnim podacima, kao i pravo na slobodne i nezavisne medije.
1.6 Rade na tome da svako ima pristup sredstvima za elektronsku komunikaciju, kao i informacionim tehnologijama – u najmanjoj instanci kroz radio, prisustvo interneta u zajednici i elektronsku poštu. Mi ćemo takođe raditi na tome da ove tehnologije postanu priuštivije.
1.7 Podržavaju pravedne i sekularne zakonske sisteme, koji omogućavaju svima pravo na odbranu i praktikuju srazmernost kazne i zločina.
1.8 Zalažu se za finansiranje izbornog procesa iz državnog budžeta, kao i donošenje mera koje bi osigurale da su sve privatne donacije političkim kampanjama u potpunosti transparentne i podložne pozivanju na odgovornost, kao i da ne nose sa sobom uticaj na donošenje političkih odluka.
1.9 Preispituju dominaciju kompanija nad državnim vlastima, pogotovo u oblastima u kojima je građanima oduzeto pravo političkog učešća.
1.10 Podržavaju razdvajanje vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku, kao i razdvajanje crkve i države.
1.11 Podržavaju razvoj i osnaživanje lokalnih vlasti.
1.12 Podržavaju restruktuisanje državnih institucija u smeru veće demokratizacije, transparentnosti i efikasnosti u cilju povećanja moći građana i postizanja održivog razvoja.
1.13 Podržavaju unapređenje međunarodnih institucija u smeru većeg poštovanja demokratskih i univerzalnih principa.
2. Ravnopravnost
2.0 Razlike u životnim standardima i prilikama su, u današnjem svetu, nepodnošljive. Dug trećeg sveta je veći nego što je ikada bio – trenutno stoji na 3,7 biliona američkih dolara – dok države članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) daju samo 0.31% svog BDP-a za međunarodnu pomoć trećem svetu. Najbogatijih 20% pripadnika svetske populacije poseduje 83% svetskih prihoda, dok najsiromašnijih 20%, uključujući i skoro 50% mladih sveta, međusobno dele jedva 1% – a 2.6 milijardi ljud živi na manje od $2 dnevno. 60% siromašne populacije u svetu čine žene. 130 miliona dece nikad ne odu u školu, dok 800 miliona odraslih ne znaju ni da čitaju ni da pišu, od kojih su dve trećine žene. Porast stanovništva se usporio ali projekcije ukazuju na to da će se svetska populacija povećati sa 6,1 milijardi ljudi u 2000. godini na 8,9 milijardi u 2050. – porast od 47%. Infekcije HIV-om i tuberkulozom i dalje predstavljaju ogroman problem.
Zeleni:
2.1 Rade na tome da se poveća međunarodna pomoć zemljama u razvoju i podržavaju da novac koji se šalje u ove zemlje bude usmeren ka najsiromašnijim od najisromašnijih, sa time da će prioriteti biti određivani u saradnji sa lokalnim zajednicama.
2.2 Rade na poboljšanju prava, položaja, obrazovanja i političke participacije žena.
2.3 Su posvećeni tome da visoko-kvaliteto osnovno obrazovanje postane univerzalno do 2015. godine, finansirano kroz povećanu međunarodnu pomoć i otpisivanje dugova.
2.4 Rade na tome da se dugovi zemalja u razvoju otpišu, pogotovo kada su u pitanju najsiromašnije zemlje; isto tako podržavaju upotrebu pogodnosti koje bi osigurale to da se ušteda napravljena od otpisivanja dugova preusmeri ka smanjenju siromaštva i očuvanju životne sredine, kao i da transparentni i odgovorni procesi budu razvijeni uz učešće samih zajednica koje su time pogođene.
2.5 Smatraju aktivno delovanje na polju suzbijanja velikih pandemija poput HIV/SIDA-e, tuberkuloze i malarije prioritetom, pogotovo u Africi, gde je neophodan dupli trud da bi se obezbedio opšti pristup priuštivim i efektivnim terapijama, kao i da bi se povratio ekonomski razvoj, pogotovo putem obrazovanja.
2.6 Podržavaju pravo na odštetu za sve one ljude koji izgube pristup prirodnim dobrima kao rezultat ekoloških katastrofa ili ljudskih intervencija poput kolonizacije ili migracija.
2.7 Preispitaće odnos između privatnog vlasništva i isključivajuće upotrebe resursa, sa ciljem smanjenja uništavanja okoline i obezbeđivanja pristupa osnovnim životnim potrebama svima, pogotovo domorodačkim zajednicama.
2.8 Radiće na tome da svi muškarci, žene i deca mogu da postignu ekonomsku sigurnost bez da budu primorani da učestvuju u aktivnostima koje mogu biti oštećujuće po njih lično, poput pornografije, prostitucije ili prodaje organa.
2.9 Posvetiće se radu na ravnopravnijoj raspodeli socijalnih davanja i na stvaranju jednakih prilika u svim našim društvima, prepoznajući da postoji sve veći broj siromašnih i marginalizovanih ljudi i u razvijenim zemljama.
2.10 Razumeju da trenutan oblik finansijskog neo-liberalnog kapitalizma pomaže bogatima i da je sklon krizama. On doprinosi porastu nejednakosti i daljem osiromašenju već siromašnih zajednica.
2.11 Braniće i promovisaće ljudska, socijalna i ekološka prava osoba koje nisu bele.
3. Klimatske promene i energija
3.0 Klimatska kriza je u isto vreme najveći izazov sa kojim se globalna zajednica ikada suočila, ali i najveća prilika da čovečanstvo fundamentalno izmeni način na koji živi, u način koji je društveno pravedan i koji se uklapa u Zemljine ekološke granice. Zeleni su posvećeni ograničavanju porasta globalne temperature na manje od 1.5 stepeni celzijusa iznad pred-industrijskih nivoa. Globalne emisije stakleničnih gasova će morati da krenu u trend opadanja pre 2020. ukoliko želimo da imamo šansu da postignemo to zadato ograničenje.
Zeleni:
3.1 Će usvojiti cilj ograničavanja nivoa ugljen-dioksida u atmosferi na 450ppm u najkraćem mogućem vremenskom roku.
3.2 Radiće na tome da podrže ubrzanu tranziciju na svet sa nula emisija stakleničnih gasova.
3.3 Radiće na tome da razviju međunarodni sistem informisanja o emisijama trans-nacionalnih kompanija, koji će biti povezan sa globalnim oporezivanjima emisija i globalnim ekološkim ograničenjima.
3.4 Radiće intenizvno na tome da osiguraju da zemlje u razvoju imaju pristup najefikasnijoj, najodrživijoj i najprikladnijoj tehnologiji, sa jakim fokusom na obnovljivu energiju, kao i na tome da se i one obavežu na konvencije o klimatskim promenama, da bi se postiglo to da je delanje na polju klimatskih promena celovito i na globalnom nivou. Princip jednakosti mora biti polazna tačka svih pregovora i rešenja vezanih za klimatske promene.
3.5 Protiviće se bilo kakvom daljem proširenju nuklearne energije i radiće na tome da ona što pre bude zamenjena drugim izvorima energije.
3.6 Pozvaće na moratorijum za nova istraživanja i iskopavanja fosilnih goriva.
3.7 Radiće na tome da zaustave seču šuma i uništavanje prirodnih šuma do 2020, imajući na umu da su šume ekosistemi sa najviše ugljenika na planeti, da su od izuzetne važnosti za domorodačke narode, da su bogate biljnim i životinjskim svetom, kao i to da su neobnovljive na bilo kakvoj ljudskoj vremenskoj skali.
3.8 Promovisaće sadnju raznolikih vrsta drveća, ali ne i monokultura, kao kratokoročnu meru za izvlačenje ugljen-dioksida iz atmosfere, koja bi u isto vreme imala i druge pozitivne efekte po okolinu.
3.9 Promovisaće oporezivanje neobnovljivih izvora energije i podržaće razvoj fondova koji bi promovisali energetsku efikasnost i obnovljivu energiju.
3.10 Podržaće istraživanje upotrebe održivih izvora energije, kao i tehnološki razvoj ekoloških načina proizvodnje energije.
3.11 Promovisaće razmenu energetski efikasnih tehnologija i infrastrukture održive energije između različitih zemalja i ekonomija (kao i između različitih delova jedne države), na besplatnoj osnovi, ili uz naplatu minimalnih cena. Ovo je jedan od načina da zapadne države otplate svoj ekološki dug koji su napravile dosadašnjim emisijama.
4. Biodiverzitet
4.0 Zdravi ekosistemi su od suštinske važnosti za ljudski život, a uprkos tome mi smo izgleda zaboravili odnos između društva i prirode. Stope izumiranja vrsta su od 100 do 1000 puta veće nego u periodima pre ljudi. Samo 20% originalnih šuma planete Zemlje je još uvek relativno nenarušeno. 80% ribljih zaliha planete je već potrošeno ili je ugroženo zbog prekomerenog ribarenja. Širenje invazivnih vrsta biljaka, životinja i bolesti je sve rasprostranjenije. Uništavanje staništa i odumiranje vrsta je uzrokovano neodrživim industrijskim i poljoprivrednim razvojem, koji takođe izaziva klimatske promene, globalnu nejednakost i uništavanje domorodačkih kultura i uslova za život. Poljoprivredne monokulture, promovisane od strane agrobiznisa i sve rasprostranjenije širenjem genetske modifikacije i patentiranja prirode, predstavljaju pretnju po raznolikost domaćih biljaka i životinja, što drastično povećava rizik od širenja bolesti među njima.
Zeleni:
4.1 Će se aktivno suprotstavljati ekološki pogubnim razvojima poljoprivrede i industrije, i davaće prioritet zaštiti autohtonih vrsta u svom prirodnom okruženju i (gde god je to moguće) na većim površinama.
4.2 Radiće na ukidanju subvencija za ekološki pogubne aktivnosti, uključujući seču šuma, eksploataciju fosilnih goriva, izgradnju brana, rudarenje, genetski inžinjering i poljoprivredne monokulture.
4.3 Promovisaće politike ekološkog otkupa za proizvode poput drveta, zasnovane na najrigoroznijim definicijama održivosti koja će biti praćena striktnim standardima ekoloških etiketa za proizvode.
4.4 Podržavaće koncept “zamene duga za prirodu,” zasnovanog na dogovorima sa domorodačkim i lokalnim zajednicama na koje bi to imalo direktan uticaj.
4.5 Promovisaće obnavljanje uništenih prirodnih staništa, kao i čišćenje toksičnih predela oko nekadašnjih i trenutnih vojnih i industrijskih zona širom sveta.
4.6 Imaće na umu da bi smanjena količina transporta robe po svetu, zajedno sa davanjem prednosti lokalnoj proizvodnji gde god je to moguće, imala dodatnu pogodnost u tome što bi smanjila širenje invazivnih vrsta, potrošnju fosilnih goriva i emisiju stakleničnih gasova.
4.7 Biće posvećeni globalnom ekološkom obrazovanju na svim obrazovnim nivoima.
4.8 Radiće na uspostavljanju međunarodnog suda koji bi bio specifično namenjen slučajevima ekološke devastacije i gubitka biodiverziteta gde se mogu voditi sporovi protiv kompanija, država i pojedinaca.
4.9 Odbiće da prihvate patentiranje i komercijalizaciju živog sveta.
5. Upravljanje ekonomskom globalizacijom po principima održivosti
5.0 Pedeset tri od 100 najvećih ekonomija na planeti danas su korporacije. Uz saradnju sa državnim vlastima, one su razvile zakonski sistem koji stavlja neometanu ekonomsku aktivnost ispred opšteg dobra, štiti državnu ispomoć za korporacije ali napada državnu ispomoć socijalno ugroženima, i koji podređuje ekonomije država jednoj globalnoj kladionici koja obrće preko 3 biliona dolara u špekulativnim transakcijama. Globalna ekonomska kriza je povećala nestabilnost u svim ekonomijama, sa najvećim efektom na siromašnije pojedince, grupe i države. MMF i Svetska banka su doprineli ovoj krizi, umesto da budu deo rešenja; pretpostavke na kojima su te institucije zasnovane nisu adekvatne za izgradnju globalnog, održivog i pravednog ekonomskog sistema.
Zeleni:
5.1 Prepoznaju da osnovni preduslovi za život, poput vode, moraju ostati pod javnim vlasništvom i upravljanjem; kao i to da kultura, osnovan pristup hrani, socijalno i javno zdravlje, obrazovanje i slobodni mediji nisu “roba” koja bi trebala da bude predmet međunarodnih trgovinskih sporazuma.
5.2 Podržavaju stvaranje Svetske ekološke organizacije kroz spajanje programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Globalnog ekološkog fonda (GEF) u jedinstvenu instituciju koja ima dovoljne finansije i moć da sprovodi mere koje bi promovisale globalni održivi razvoj. Svetska trgovinska organizacija (STO) bi trebala da bude podređena odlukama ovog tela.
5.3 Podržavaju ozbiljnu reformu Svetske banke i MMF-a tako da njihovo članstvo i načini donošenja odluka postanu demokratski i da njihovo delovanje bude podređeno principima održivosti i svim međunarodnim konvencijama o ljudskim i radničkim pravima, kao i o zaštiti životne sredine.
5.4 Podržavaju ozbiljnu reformu STO koja bi učinila održivost njenim glavnim ciljem, podržanu od strane transparentnih i demokratskih procesa i učešća predstavnika iz zahvaćenih zajednica. Uz to mora postojati i razdvajanje nadležnosti tako da bi mehanizam arbitracije prestao da bude isključiva nadležnost STO. Razmatranje uticaja na održivost mora biti sprovedeno pre preduzimanja bilo kojih daljih koraka u pregovorima.
5.5 Radiće na prevenciji implementiranja novih dogovora u okviru STO zasnovanih na regionalnim osnovama – ali će podržavati procese integracije država koji su u korist ljudi i okoline.
5.6 Stvoriće svetski ambijent u kom će finansijske i ekonomske institucije i organizacije razvijati i štiti ekološki održive projekte koji će pomagati opstanak zajednica na svim nivoima (lokalnom, regionalnom, nacionalnom i međunarodnom)
5.7 Zahtevaće da međunarodni sporazumi o životnoj sredini, radnim uslovima i zdravstvu imaju prioritet nad bilo kojim međunarodnim sporazumima o trgovini.
5.8 Radiće na implementaciji tobin-hendersonskog poreza ili poreza na finansijske transakcije, kao i drugih instrumenata koji bi imali za cilj smanjivanje međunarodne špekulativne trgovine novcem i podsticanje investicija u stvarnu ekonomiju, kao i kreiranje fondova koji promovišu ravnopravnost u globalnom razvoju.
5.9 Radiće na tome da međunarodne kompanije moraju da poštuju ekološke, radničke i socijalne zakone svoje sopstvene države, kao i države u kojoj posluju, u zavisnosti od toga koji su striktniji.
5.10 Radiće na postizanju toga da se sve globalne organizacije, pogotovo one sa ozbiljnom moći da određuju pravila međunarodne trgovine, čvrsto drže principa održivog razvoja i da prate programe obuka koji bi izmenili njihovu unutrašnju kulturu da bi se u potpunost postigao ovaj cilj.
5.11 Žele da državna ispomoć kompanijama bude transparentna i podložna istom nivou odgovornosti kao i državna socijalna davanja, sa time da subvencije za ekološki i društveno destruktivne aktivnosti budu u potpunosti prekinute.
5.12 Podržavaju razvoj građanskog preduzetništva koje promoviše ekonomiju zasnovanu u zajednici, kao jednog od načina suprotstavljanja društvenoj isključenosti koja je izazvana ekonomskom globalizacijom.
6. Ljudska prava
6.0 Oduzimanje ljudskih prava i sloboda ide ruku pod ruku sa siromaštvom i političkom nemoći. Milioni ljudi širom sveta su suočeni sa diskriminacijom, zastrašivanjem, neosnovanim hapšenjem, nasiljem i ubistvom. Tri četvrtine svetskih vlasti su upotrebljavale metode mučenja u poslednje tri godine.
Zeleni:
6.1 Podržavaju Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, konvencije Međunarodne organizacija rada (ILO), kao i druge međunarodne akte namenjene zaštiti prava i sloboda. Mi verujemo da su ova prava univerzalna i neodvojiva, i da državne vlasti imaju odgovornost da ih primenjuju.
6.2 Osuđuju sve diktature i režime koji krše ljudska prava, bez obzira na njihovu deklarativnu političku orijentaciju.
6.3 Radiće sa lokalnim zajednicama na unapređenju svesti o ljudskim pravima, kao i na osiguravanju toga da Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija i druga tela međunarodnih konvencija o ljudskim pravima imaju adekvatne resurse za efektivan rad.
6.4 Pozivaju da se Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima proširi da uključuje prava na zdravu životnu sredinu i međugeneracijska prava na prirodne i kulturne resurse.
6.5 Podržavaju prava žena da donose svoje sopstvene odluke, uključujući i kontrolisanje svog reproduktivnog sistema svim načinima koje smatraju prikladnim, bez ikakve diskriminacije ili prinude; podržavaju Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i podstiču sve države koje nisu još uvek potpisnice, da je potpišu i ratifikuju bez daljeg odlaganja i podstiču sve trenutne potpisnice da otklone sve izuzetke koje imaju vezane za nju.
6.6 Podržavaju prava domorodačkih naroda na samoopredeljenje, pravo na njihovu zemlju i pristup tradicionalnim pravima na lov i ribolov zarad preživljavanja, koristeći humane i ekološki održive tehnike.
6.7 Podržavaju Deklaraciju o pravima domorodačkih naroda Ujedinjenih nacija kao minimalan standard zaštite koji je prihvatljiv domorodačkim narodima, i podržavaju sve inicijative da domorodački narodi uspostave svoja sopstvena međunarodna tela i da učestvuju u njihovom radu.
6.8 Zahtevaju da svi oni koji sprovode mučenje budu kažnjeni, i zalagaće se aktivno na njihovom privođenju pravdi, bilo u njihovim sopstvenim državama ili pred međunarodnom komisijom sudija koje rade pod okvirima Međunarodnog krivičnog suda.
6.9 Suprotstavljaju se bilo kakvom kršenju fizičkog integriteta pojedinca kroz mučenje, kažnjavanje ili bilo koje druge prakse, uključujući i tradicionalno i verski motivisano sakaćenje.
6.10 Zahtevaju da se smrtna kazna ukine širom sveta.
6.11 Pozivaju na državne vlasti da obezbede svim tražiocima azila, bez obzira na to da li su žrtve državnog nasilja ili nasilja nezavisnih naoružanih formacija, korektan tretman u skladu sa Ženevskom konvencijom o pravu na azil iz 1951. godine; da svi tražioci azila imaju pristup fer procesuiranju; da ne budu arbitrarno zatvarani; da ne budu vraćani u zemlje u kojima mogu biti prekršena njihova fundamentalna ljudska prava ili u kojima rizikuju smrt, mučenje ili drugi nehuman tretman.
6.12 Pozivaju na zabranu kolektivnog proterivanja.
6.13 Podržavaju pravo svih radnika na bezbedno, korektno plaćeno zaposlenje, uz pravo na sindikalno organizovanje.
6.14 Podržavaju pravo dece da odrastaju bez obaveze da rade, i pomeranja praga godina kada deca prvi put mogu da krenu da rade.
6.15 Zahtevaju dekriminalizaciju konsenzualnih istopolnih odnosa, zakonsko prepoznavanje transrodnih osoba i drugih pripadnika marginalizovanih rodova, zaštitu prava na telesnu autonomiju, uključujući i za interseks osobe, kao i jednaka prava za istopolne odnose.
Podržavaju princip da svako ima pravo da voli i osniva porodicu. Mi podržavamo lokalne zajednice u svojim zahtevima za bračnu jednakost ili bilo koji drugi oblik regulisanja porodičnih ili suživotnih odnosa koje smatraju prikladnim za svoj kontekst.
Kroz svoje organizacije članice će se zalagati da državne vlasti obustave bilo kakvo kažnjavanje, nasilje i okrutan tretman prema LGBTIQ+ osobama i da implementiraju Jogjakarta principe primene međunarodnog prava u polju ljudskih prava po pitanju seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
Mi zahtevamo da sve države na svetu ukinu zakone koji kriminalizuju LGBTIQ+ osobe i ponašanja. LGBTIQ+ zajednice ne bi trebale biti mete zakonskog oduzimanja vlasništva, ličnih sloboda ili života zbog svoje seksualne orijentacije ili drugih ponašanja vezanih sa njihov identitet.
Mi se suprotstavljamo svim državnim vlastima koje zabranjuju, ometaju ili potiskuju inforimsanje o LGBTIQ+ temama, guše slobodu govora, rada i drugih inicijativa na ovu temu, ili sprovode diskriminaciju bilo koje vrste na ovom polju.
Mi zahtevamo da se uvede senzibilisanje o LGBTIQ+ temama na svakom nivou vlasti.
Sve državne agencije moraju da, kada formulišu, implementiraju i evaluiraju sve oblike politika i usluga, uzimaju u obzir stanje, potrebe i uticaj na LGBTIQ+ zajednicu. One bi trebale da obraćaju posebnu pažnju na to da li su resursi adekvatni i da li se adekvatno suprotstavljaju intersekcionalnoj diskriminaciji. Da bi se povećala efektivnost, uključivanje LGBTIQ+ zajednice bi trebalo da bude planirano i koordinisano od strane posebno razvijenog tela koje se osniva na prikladnom nivou vlasti.
6.16 Radiće na poboljšanju prilika osoba sa invaliditetom da žive i rade jednako u društvu, uključujući i njihovu političku participaciju.
6.17 Podržavaju pravo jezičkih manjina na upotrebu svojih maternjih jezika.
7. Hrana i voda
7.0 Stotine miliona ljudi su danas i dalje pothranjeni, ne zbog toga što ne postoji dovoljno hrane, već zbog nejednakog pristupa zemljištu, vodi, kreditima i tržištima. Genetski modifikovani organizmi (GMO) nisu rešenje, zato što glavni problem nije proizvodnja već raspodela. Štaviše, GMO predstavljaju neprihvatljive rizike po okolinu, nezavisne manje poljoprivrednike, potrošače, kao i biodiverzitet koji je naš glavni garant sprečavanja poljoprivredne katastrofe. Nestašice vode su ozbiljna pretnja, i u površinskim sistemima i podzemnim vodovodima. Seča šuma ima razarajući efekat u obliku klizišta i poplava, dok se dezertifikacija i degradacija sve brže šire. Jedna svetla tačka jeste sve veći rast organske poljoprivrede.
Zeleni:
7.1 Smatraju da je pristup čistoj vodi za zadovoljavanje osnovnih potreba fundamentalno pravo i protive se privatizaciji vodnih resursa i infrastrukture.
7.2 Radiće na ukidanju subvencionisanja vode, izuzev socijalnih subvencija, i na tome da upotreba vode postane efikasnija.
7.3 Radiće na tome da se slatkovodni i podzemni izvori vode sačuvaju i po pitanju kvaliteta i po pitanju kvantiteta, kao i na tome da njihovo iskorišćavanje ima adekvatnu cenu tako da bi se zaštitili od ispražnjavanja.
7.4 Smatraju da su stabilnost rečnih slivova i zdravlje rečnih sistema ključni i radiće sa ljudima koji su direktno pogođeni na tome da zaustave degradaciju reka, uključujući zaustavljanje izgradnje novih velikih brana i projekata navodnjavanja, kao i seče šuma oko rečnih slivova.
7.5 Radiće sa lokalnim zajednicama u sušnim i delimično sušnim predelima, gde klimatskim uslovima dominira nestabilnost, na tome da se smanji dalja degradacija zemljišta.
7.6 Izražavaju svoju zabrinutost za sve zemlje koje su jako pogođene dezertifikacijom i sečom šuma, i traže od država koje to već nisu uradile da ratifikuju Konvenciju UN o seči šuma, kao i da učine dostupnim neophodne resurse da bi se ova konvencija primenjivala u praksi.
7.7 Podržavaće i promovisaće organsku poljoprivredu.
7.8 Pozvaće na zabranu komercijalnog uzgoja genetski modifikovanih organizama na svetskom nivou.
7.9 Radiće na tome da hrana bude bezbedna, kroz čvrste regulative po pitanu proizvodnje, čuvanja i prodaje hrane.
7.10 Radiće na tome da se naučna istraživanja sprovode etički i da se naučna otkrića primenjuju u skladu sa prikladnom količinom opreza.
7.11 Pozivaju na prekidanje upotrebe svih trajnijih i bio-akumulirajućih veštačkih hemikalija i na rad ka eliminaciji svih izbacivanja opasnih hemikalija u okolinu.
7.12 Radiće na tome da se zabrani upotreba hormonskih suplemenata kod domaćih životinja, kao i na tome da se primenjuju striktne regulative po pitanju upotrebe antibiotika u uzgoju životinja.
7.13 Radiće na postizanju humanog odnosa prema svim životinjama tokom uzgoja, transporta i klanja, i nastojaće da životinje imaju kvalitetne živote.
7.14 Radiće na tome da se efekti erozije, poplava i drugih ekoloških opasnosti umanje i da se prikladne mere adaptacije implementiraju.
8. Održivo planiranje
8.0 Potrošnja u industrijalizovanim zemljama je prekomerena po svim mogućim standardima i ona je uglavnom kriva za ekološku degradaciju. Novo-industrijalizovane zemlje takođe povećavaju svoju potrošnju, što će dodatno povećati ekološki pritisak. Preorijentisanje na zelenu ekonomiju – koja oponaša ekološke procese, eliminiše otpad tako što ponovno iskoršćava ili reciklira materijale i stavlja fokus na aktivnosti koje poboljšavaju kvalitet života i međuljudskih odnosa, pre nego na potrošnju robe – ima potencijal za otvaranje novih poslova, industrija koje manje zagađuju, bolja radna okruženja i veći kvalitet života
Zeleni:
8.1 Promovišu merenja životnog kvaliteta pre nego BDP-a, kao indikatore napretka i prepoznaju ekološka ograničenja materijalnom rastu i potrošnji.
8.2 Smatraju da stanovnici država koji su pogođeni određenim projektom izgradnje imaju pravo da učestvuju u donošenju odluka u vezi njih, bez obzira na državne granice.
8.3 Radiće na tome da oni koji ubiraju profit od eksploatisanja zajedničkih i/ili prirodnih resursa plaćaju potpunu tržišno određenu rentu na upotrebu tih resursa, kao i za bilo koju štetu koju nanesu bilo kojim drugim zajedničkim resursima.
8.4 Prepoznaju uticaj kontinuiranog urbanog rasta na poljoprivredno zemljište i prirodno okruženje koji mora biti ograničen i u krajnjem slučaju prekinut.
8.5 Prepoznaju da proces urbanizacije uzrokovan ruralnim siromaštvom mora biti usporen i da se mora preokrenuti kroz adekvatne programe ruralnog razvoja koji će zaštiti karakter i ekologiju ruralne sredine.
8.6 Podržavaju lokalno planiranje u korist ekološki održivih preduzeća, stanova, prevoza, odnošenja smeća, parkova, gradskih šuma, javnih prostora; i uspostaviće veze među Zelenima na lokalnim i regionalnim nivoima širom planete sa ciljem razmene informacija i međusobne podrške.
8.7 Radiće na tome da se smanji gradsko zagađenje uzrokovano automobilima tako što će se protiviti daljim širenjima autoputeva; podsticaće upotrebu energetski efikasnih vozila; integrisaće u urbanističko planiranje javni prevoz, kao i infrastrukturu za bicikliste i pešake; prioritiziraće planiranje za prevoz autobusima, tramvajima, trolejbusima i drugim sredstvima namenjenim prevozu većeg broja putnika, a ne infrastrkuturu za privatne automobile; i ukinuće poreske politike koje favorizuju razvoj usmeren na automobile.
8.8 Radiće na stvaranju socijalno odgovornih ekonomskih strategija, koristeći poreze i javne finansije da bi maksimizovali podsticanje pravedne raspodele bogatstva, kao i ekološke poreze da bi obzebedili podsticaje za izbegavanje zagađivanja i stvaranja otpada.
8.9 Zahtevaće da kompanije i zajednice smanje svoj otpad, da ponovo koriste ono što može biti iskorišćeno, a recikliraju ono što ne može, sa ciljem da se postigne ekonomija u kojoj se uopšte ne proizvodi otpad, koja oponaša prirodni ekosistem.
8.10 Podržavaće sve politike koje dozvoljavaju državama da povećaju otvaranje radnih mesta kroz ekonomske aktivnosti koje imaju realnu vrednost, ili kroz reciklažu resursa, proizvodnju kvalitetnih i održivih dobara, organsku poljoprivredu, obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine.
8.11 Promovisaće društveno odgovorno investiranje i ekološko reklamiranje sa ciljem da potrošači mogu da prave pozitivne izbore zasnovane na pouzdanim informacijama.
8.12 Prepoznaju vrednost tradicionalnih i lokalnih znanja i verovanja, i podržavaju njihovo integrisanje u procese planiranja i razvijanja projekata.
9. Mir i bezbednost
9.0 Mi shvatamo mir kao nešto više od pukog odsustva ratovanja. Rad na izgradnji mira je oduvek bio u srcu Zelene agende. Uzroci konflikata se menjaju. Uticaji klimatskih promena, konflikti oko vode, hrane i resursa će postati sve bitniji kako vreme prolazi. Granice između rata, organizovanog kriminala i državne represije postaju sve više i više zamagljene. Od 2001. godine je “rat protiv terotizma” takođe doveo do erozije ljudskih prava u ime bezbednosti. Trgovina oružjem raste i postaje sve globalnija, podstaknuta jedinstvenim izuzecima od pravila protiv subvencionisanja Svetske trgovinske organizacije. Kao globalna mreža, mi imamo ključnu ulogu da igramo u ojačavanju veza između organizacija iz zajednica koje rade na ljudskim pravima i izgradnji mira, kao i u podržavanju i oblikovanju koncepata i institucija globalnog donošenja odluka koji se razvijaju.
Zeleni:
9.1 Podržavaju jačanje uloge UN kao globalne organizacije za saniranje konflikata i izgradnju mira, dok u isto vreme prepoznaju da u slučajevima gde prevencija ne urodi plodom, kao i u situacijama strukturnih i masivnih kršenja ljudskih prava i/ili genocida, upotreba sile može biti opravdana ukoliko je ona jedino sredstvo za prevenciju daljih kršenja ljudskih prava i širenja patnje, i ukoliko postoji mandat dat od strane UN. Bez obzira na to, pojedinačne zemlje imaju pravo da ne podržavaju ili ne učestvuju u takvim akcijama.
9.2 Radiće na davanju većeg glasa zemljama Globalnog juga u UN, tako što će raditi na ukidanju prava veta u Savetu bezbednosti, uklanjanju kategorije trajnog članstva u njemu, kao i na povećanju broja država koje imaju članstvo.
9.3 Podržavaju Međunarodni krivični sud. U postupcima za ratne zločine, seksualizovano nasilje poput masovnog silovanja bi trebalo da bude posmatrano kao ratni zločin, kao što bi i zločini protiv prirodne sredine tokom ratovanja.
9.4 Rade na smanjivanju moći vojno-industrijsko-finansijskog kompleksa, da bi se drastično smanjilo trgovanje oružjem, osigurala transparentnost proizvodnje i otklonile prikrivene subvencije koje su u korist vojnih industrija.
9.5 Radiće na regulisanju i smanjivanju opsega, sa krajnjim ciljem ukidanja, međunarodne trgovine oružjem (ukljujući i zabranu nuklearnog, biološkog i hemijskog oružja, oružja sa osiromašenim uranijumom, kao i protiv-pešadijskih mina) i podvešće je pod nadležnost UN.
9.6 Pomoći će ojačanje postojećih mirovnih programa i izgraditi nove koji se bave svim aspektima izgradnje kulture mira. Ti programi će uključivati analize uzroka nasilja, uključujući i nasilje u porodici, kao i problem međusobnog poštovanja među osobama različitih rodnih pripadnosti; kao i obuke o nenasilnom rešavanju konflikata na svim nivoima.
9.7 Radiće na proširenju međunarodnih pravila o vojnim konfliktima da bi osigurali da prirodni resursi budu adekvatno zaštićeni tokom konflikata.
9.8 Boriće se protiv bilo kog programa nacionalne raketne odbrane i raditi na demilitarizaciji i de-nuklearizaciji svemira.
10. Globalno delovanje
10.0 Članice Globalnih Zelenih su nezavisne organizacije iz raznolikih kultura i porekla koje dele zajedničke ciljeve i prepoznaju činjenicu da moramo delovati globalno koliko i lokalno da bismo ih postigli.
Zeleni:
10.1 Će zajednički raditi na implementaciji povelje Globalnih Zelenih tako što koordinirano sprovode akcije vezane za probleme koji imaju globalne posledice kad god za tim postoji potreba.
10.2 Podržavaće razvoj Zelenih partija, političkih pokreta i omladinskih mreža širom sveta.
10.3 Pomagaće, na njihov poziv, druge Zelene stranke i pokrete, između ostalog, tako što će slati posmatrače tokom izbora da bi se uverili da su oni slobodni i pravedni; kao i tako što će podsticati glasače da se priključe i glasaju za Zelene u svojim državama.
10.4 Usvojiće i sprovešće u okviru naših sopstvenih organizacija demokratske principe koje želimo da izgradimo u širem društvu.
10.5 Služiće kao model participativne demokratije u okviru našeg unutrašnjeg organizovanja na svim nivoima.
10.6 Podsticaće saradnju globalnih Zelenih stranaka da bi se stranke članice pitale, bile edukovane i imale podjednak kapacitet za uticanje na globalne stavove Zelenih.
10.7 Podsticaće Zelene stranke i Zelene političke pokrete da pokažu inicijativu u uspostavljanju politika koje garantuju transparentne i decentralizovane strukture, tako da politička moć i prilike budu podjednako dostupne svim članovima; isto tako će biti podstaknuti da pokažu inicijativu u razvoju novih političkih modela koji će bolje moći da se suoče sa izazovima održivog razvoja i demokratije odozdo.
10.8 Izbegavaće izvore finansiranja koji su u konfliktu sa našom vizijom i vrednostima.
10.9 Izbegavaće saradnju sa diktaturama, kultovima ili kriminalnim organizacijama, kao i organizacijama koje su sa njima povezane, pre svega u oblastima demokratije i ljudskih prava.
10.10 Ojačaće naše veze sa srodnim organizacijama baziranim u lokalnim zajednicama, kao i sa organizacijama civilnog društva; mi smo jedan deo, zajedno sa njima, sve veće svesti o nužnosti očuvanja životne sredine, poštovanja ljudskih i socijalnih prava, kao i demokratije, u ekonomskoj organizaciji planete.
10.11 Podržaće jedni druge lično i politički prijateljski, sa optimizmom i radošću, ne zaboravljajući da uživamo u procesu!
