Aktuelno Svakodnevno je političko

Otvorene prijave za Seminar alternativnih politika “O Kosovu”

Omladinski centar CK13 te poziva da se prijaviš za učešće na Seminaru alternativnih politika “O Kosovu” koji će se održati 13. i 14. maja 2023. u prostorijama Crne kuće 13.
Seminar vode Jasmina Lazović, Centar za primenjenu istoriju i Marko Milosavljević, Inicijativa mladih za ljudska prava, Srbija.

Dobrodošli su srednjoškolci, studenti, kao i osobe koje ne studiraju; zaposleni u privatnom ili javnom sektoru, u organizacijama civilnog društva i nezaposleni, zainteresovani za promišljanje i izgradnju društvenih alternativa.

Prednost će imati mladi do 30 godina, a odabir će se vršiti na temelju motivacije, obrazloženju prijave i korisnosti seminara za prijavljene.

Seminar je besplatan, a radni materijal, ručak i osveženje su obezbeđeni.

Prijave se vrše putem online formulara kojem možeš pristupiti klikom na sledeći link
Rok za podnošenje prijave je sreda, 10. maj u ponoć.
Svi prijavljeni će dobiti potvrdu o učešću sa agendom seminara na e-mail u četvrtak, 11. maja.

O seminaru

Pitanje statusa Kosova je predmet višedecenijskog konflikta obeleženog etnocentrizmom, državnom represijom, progonima, kršenjima ljudskih prava i ratnih sukoba između Srba i Albanaca.
Mitski narativi o Kosovu kao teritoriji na koju Srbija polaže istorijsko pravo, slika Srbije kao viševekovne žrtve albanskog terora i Albanaca kao najvećih neprijatelja Srba, potiskuju iz kolektivnog sećanja istoriju nasilja Srba nad Albanacima, kao i činjenice da je pitanje Kosova uvek bilo politički zloupotrebljavano, i da trenutno teškom položaju Srba na Kosovu podjednako doprinose kosovske institucije i srpska vlada.

Priznanje nezavisnosti Kosova – te “najskuplje srpske reči”,  “nebeske otažbine”,  “srca Srbije” –  je tabu i kamen razdora na kojem pucaju politički savezi, na osnovu kojeg se ljudi dele na patriote i izdajice i zarobljavaju ratnim narativima 90-ih.

Šta uopšte znamo o Kosovu mimo vladajućeg narativa i nametnute mitomanije? Kako i na osnovu čega gradimo naše mišljenje o trenutnim dešavanjima koje se tiču odnosa Srbije i Kosova?

Ovim seminarom želimo da dekonstruišemo ratni narativ kojim se Kosovo svodi na srpsku teritoriju i da otvoreno razgovaramo sa uverenjem da je sporazum moguć samo kroz suočavanje sa zločinima i pomirenje. U cilju doprinosa miru, seminar kritički propituje stereotipe o Albancima, pruža kontekst za razumevanje dvosmernog odnosa nasilja između ova dva naroda, kao i pregled dosadašnjeg toka pregovora o statusu Kosova, otvarajući prostor za mišljenje o postizanju mira.  

Program seminara

SUBOTA | 13. maj| 10.00 – 16.00

  • Razmena mišljenja i viđenja na teme poput:
    – Kosovo je Srbija
    -Tokom oružanog sukoba na Kosovu stradalo je više Srba nego Albanaca
    – Srbija je priznala Kosovo Ohridskim/Briselskim sporazumom
  • Kosovo u kontekstu raspada Jugoslavije – fokus na dešavanja na Kosovu od 1980-te do završetka NATO bombadrovanja, uključujući i etnički motivisano nasilje nakon povlačenja srpske vojske i policije sa Kosova nakon Kumanovskog sporazuma
  • Pregovori o statusu Kosova 2000-2023 – pregovori pre i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, sa fokusom na Briselski i Ohridski sporazum, predstavljanje predloga za uspostavljanje Zajednice srpskih opština

NEDELJA| 14. maj| 10.00 – 16.00

  • Stereotipi i predrasude prema Albancima, mitovi o Kosovu, njihovi koreni i posledice na dnevno-političkom nivou, i u svakodnevnom životu
  • Saradnja između Srba i Albanaca kroz civilno društvo i kulturu, mogućnosti za saradnju između različitih sektora
  • Mladi u procesu izgradnje mira – projekcija dokumentarnog kratkog filma „Personal Maps“ uz diskusiju

O voditeljima seminara 

Jasmina Lazović, koordinatorka razmena i saradnje s Kosovom, Hartefakt suosnivačica i programska saradnica, Centar za primenjenu istoriju. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Od 2007. godine je aktivna u oblasti suočavanja s prošlošću na Zapadnom Balkanu. Gotovo 10 godina je radila u regionalnoj organizaciji Inicijativa mladih za ljudska prava (s kancelarijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji) na programima koji se bave tranzicionom pravdom, nasleđem prošlosti i regionalnom saradnjom. Suosnivačica je beogradske organizacije Centar za javnu istoriju, članica transevropske mreže praktičara u oblasti memorijalizacije – Memori Lab, alumna Alijanse za istorijski dijalog i odgovornost (Univerzitet Kolumbija), programa profesionalne razmene Kosova i Srbije (Balkan Trust for Democracy), kao i drugih programa organizacija poput Robert Bosch Stiftung Centar za uporedne studije sukoba. U periodu od 2017. do 2022. radila je kao Global Research Manager u danskoj organizaciji Freemuse koja se zalaže za umetničke slobode. Njen rad se odnosio na dokumentovanje slučajeva u kojima se umetnici suočavaju sa sudskim procesima, fizičkim i digitalnim nasiljem, kao i cenzurom zbog svog umetničkog rada ili ličnog identiteta. Od 2023. godine zaposlena je u Hartefaktu na programima razmene, regionalne saradnje i suočavanja s prošlošću, s posebnim naglaskom na pitanjima odnosa Kosova i Srbije.

Marko Milosavljević, rukovodilac istraživanja i zagovaranja, Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, politikolog čija su osnovna interesovanja tranziciona pravda, kultura sećanja i glorifikovanje ratnih zločinaca na teritoriji bivše Jugoslavije. U domen njegovog interesovanja spada i nekažnjivost nasilja ekstremno desničarskih organizacija i grupa.  U prvim godinama rada, Marko se bavio monitoringom poštovanja prava zatvorenih lica, slobodom okupljanja i standardima pravičnog suđenja u Srbiji. Bio je uređivač na publikaciji „Kosovska hronologija (1974-2017)” (2018), kao i jedan od autora publikacije i sajta “Rat u Srbiji: Jeste se desilo” (2020). On je i koautor analize iz 2021. godine koja je nastala u okviru rada Radne grupe Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za poglavlje 35 pod nazivom “Efikasnost mehanizama institucija Srbije i Kosova u pronalaženju nestalih osoba iz rata na Kosovu u periodu od 2016. do 2020. godine”. Jedan je od ko-autora zbornika tekstova “Knjiga sećanja: Ratni zločini u Crnoj Gori ” iz 2021. godine na temu otmice u Štrpcima. U 2022. godini bio je ko-autor i urednik izveštaja “Odnos prema ratnim zločinima u izbornoj kampanji 2022. godine”.