Antiratni film: “Argentina 1985” (Santijago Mitre, 2022)

19/11/2026
20:00


Pozivamo vas na projekciju filma “Argentina 1985”  u režiji Santijaga Mitre (Santiago Mitre).

Argentina 1985 je argentinska istorijska pravna drama koja prati istorijsko suđenje vojnim vođama Argentine, pripadnicima vojne hunte, zbog zločina počinjenih tokom diktature poznate kao „Prljavi rat“.
Neposredno nakon pada vojne diktature, u trenutku kada je demokratija u zemlji još uvek krhka, iskusni tužilac Hulio Strazera i njegov mladi saradnik Luis Moreno Okampo suočavaju se s pretnjama po sopstvenu bezbednost i bezbednost svojih porodica. Uprkos pritiscima, nastoje da prikupe dokaze i svedočenja žrtava o sistematskim otmicama, mučenjima i ubistvima civila – studenata, novinara, radnika i drugih politički progonjenih građana. Kroz sudski proces razotkrivaju se razmere državnog terora i odgovornost vojnih vlasti za zločine počinjene tokom diktature. Film prikazuje istorijsko suđenje iz 1985. godine, prvi proces u kojem su civilni sudovi jedne zemlje sudili bivšim vojnim diktatorima za zločine počinjene tokom njihove vladavine.

Film kulminira čuvenom završnom reči tužioca Straserе, koju je završio frazom “Nunca más” (Nikad više), uzetom iz izveštaja Nacionalne komisije za nestale osobe (CONADEP). Ova rečenica postala je trajni simbol borbe za ljudska prava u Argentini.

Film je osvojio Zlatni globus za najbolji film na stranom jeziku i bio nominovan za Oskara.

….
Vojna diktatura i “Prljavi rat”

Od 1976. do 1983. godine Argentinom su vladale četiri uzastopne vojne hunte. Tokom perioda poznatog kao „Prljavi rat“, režim je sprovodio državni teror nad političkim neistomišljenicima, studentima, sindikalistima, novinarima i drugim građanima. Procenjuje se da je oko 30.000 ljudi oteto, mučeno u tajnim zatvorima i ubijeno. Stotine beba oduzete su od majki koje su bile zatočene i date na usvajanje porodicama povezanim s vojskom. Nakon poraza Argentine u Foklandskom ratu protiv Velike Britanije 1982. godine i produbljivanja ekonomske krize, vojna vlast je izgubila podršku i pala. Na predsedničkim izborima 1983. godine pobedio je Raul Alfonsin, koji je ubrzo po stupanju na dužnost osnovao Nacionalnu komisiju za nestale osobe (CONADEP), na čijem je čelu bio pisac Ernesto Sabato. Komisija je prikupila brojna svedočenja i dokaze o zločinima vojne diktature, koji su objedinjeni u izveštaju Nunca Más („Nikad više“). Suđenje vojnim huntama pred Saveznim apelacionim sudom u Buenos Ajresu trajalo je od 22. aprila do 9. decembra 1985. godine. Na optuženičkoj klupi našlo se devet najviših komandanata prve tri vojne hunte, među kojima su bili bivši diktatori Horhe Rafael Videla i Emilio Eduardo Masera. Glavni tužilac bio je Hulio Strazera, a njegov zamenik Luis Moreno Okampo. Presudom od 9. decembra 1985. godine petorica komandanata proglašena su krivim, dok su četvorica oslobođena optužbi. Doživotne kazne zatvora izrečene su VidelI i Maseri, dok su ostali osuđeni na kazne u rasponu od četiri i po do 17 godina zatvora.

______________________________

Ciklus antiratnog filma Omladinski centar CK13 organizuje sa ciljem da informiše i edukuje o ratnim dešavanjima i surovim kršenjima ljudskih prava širom sveta, koristeći film kao moćan medij i sredstvo zagovaranja. Film nas poziva da ga doživimo i razumemo kao da govori o nama – da u pričama drugih prepoznamo sopstvenu ranjivost, odgovornost i poziv na solidarnost.Kroz sposobnost filma da nam približi ono što je u stvarnosti nezamislivo, da premosti vremensku i prostornu distancu i suoči nas sa realnošću rata, otvara nam se prostor da jasnije sagledamo i sopstvenu ratnu prošlost i nasleđe ratnih zločina. Upravo ta moć da nas približi onome što je daleko i nepojmljivo pomaže da razumemo koliko je važno da odbijemo rat i prepoznamo svoju ulogu u izgradnji pravednijeg društva.