Ansambl Studio 6 + Nemanja Radivojević

studio 6 cover

27/06/2021
20:00 - 22:30


Novo u popularnoj muzici: Rekonstrukcije
Ansambl Studio 6 + Nemanja Radivojević
Nedelja, 27. jun, 20h – ulaz besplatanProgram:

Nemanja Radivojević – nestabilno…uzbuđujuće
Richard Barrett – nachtfalter
Đordje Marković – Monohromi
Nemanja Radivojević i Ansambl Studio 6 – Rekonstrukcije

Učestvuju:

Karolina Beter – blok flaute
Milana Zarić – harfa
Ivana Grahovac – violončelo
Vladimir Blagojević – harmonika
Aleksandar Radulović – udaraljke
Nemanja Radivojević – elektronika

Koncert Ansambla Studio 6 u saradnji sa kompozitorom Nemanjom Radivojevićem je nastavak rezidencijalnog programa Novo u popularnoj muzici sa fokusom na rad i delo kompozitora Nemanje Radivojevića. Motiv Rekonstrukcije podrazumeva rad kompozitora i Ansambla Studio 6 na različitim mogućim pravcima interpretacije muzičkog dela kompozitora kroz improvizaciju. Motiv je da se u zajedničkom poduhvatu iznova otkrije delo na osnovu instrumenata, muzičkog i životnog iskustva.

Produkcija: Omladinski centar CK13

Koncert se realizuje uz prijateljsku podršku Ernst Von Siemens Music Foundation.

Biografija Nemanje Radivojevića:

Nemanja Radivojević je diplomirao gitaru na Akademiiji umetnosti u Novom Sadu, zatim završio master studije iz teorije muzike u Ženevi i kompozicije u klasi Ksavijera Dajera (Xavier Dayer) u Bernu. Pored tog redovnog obrazovanja, Radivojević se uporedo usavrašavao na master klasovima i radionicama istaknutih savremenih kompozitora, poput Simona Steen-Andersena, Franka Bedrosijana, Tristana Muraija, Majkla Finisija i drugih.

Radivojević je zaposlen kao asistent profesora Dajera na odseku za kompoziciju Univerziteta u Bernu. Takođe je angažovan kao naučni saradnik na projektu o mikrotonalnoj muzici 20. i 21. veka, pod upravom dr Romana Brotbeka, u okviru koga radi na doktorskoj tezi o mikrotonalnim elementima u muzici francuskog kompozitora Žan-Kloda Risea (Jean-Claude Risset). Pored komponovanja i istraživanja, Radivojević je radio i kao muzički kritičar za švajcarske muzičke časopise „Disonnance” i „Schweizer Musikzeitung”.

Ono čime je Radivojević kao kompozitor zaokupljen tiče se odnosa formalno-intelektualnog aspekta komponovanja i intuitivno-improvizovanog pristupa koji ističe čulno-telesnu privlačnost datog muzičkog materijala. Zvučni pejzaž Radivojevićevih dela je postavljen u formi novootkrivenog kvazi-baroka, s traženjem zadovoljstva u telesnom i odbacivanju purističkih ideala. Oslobođena potrebe da beži od materijalnog i telesnog, njegova muzika se poigrava maskama koje postaju značajnije od lica koje skrivaju. U tom smislu, estetski koncept koji Radivojević istražuje tiče se nestabilnosti, transformacije i obilja aktivnosti, fluidnosti i kontinuirane tenzije ljudske uslovljenosti. Njegove kompozicije su odraz ekstenzivnog istraživanja gestikularnog i telesnog aspekta sviranja i slušanja, kao i načina na koji su oni povezani sa muzičkom ekspresivnošću. Uopšteno govoreći, interesuju ga odnos performativnosti i narativnosti u muzici, kao i dramatični aspekti muzičke forme. Razrađujući različite modalitete između šumnih i harmonskih aspekata zvukova, kao i gestikularnih i temporalnih polja, kompozitor istražuje moguće energetske tokove muzičke forme. Inspiraciju za svoje kompozicije crpi dobrim delom i iz književnosti.

Njegove kompozicije izvodili su, između ostalih, sledeći orkestri: Neue Vokalsolisten, Trio Accanto, MDI, Trio Abstruckt, Il Suono Giallo, Mis-en, Boston New Music Initiative, Proton Bern, Vortex, Oerknal, Lucerne Festival Alumni ansamble, Ansambl Recherche, Asko/Schönberg, Interface, Contrechamps, Nouvel Ensemble Contemporain, Ansambl Studio 6, Gradilište…

Radivojevićeve kompozicije su izvođene na sledećim festivalima: Lavaux Classics (Kili, Francuska), Festival Archipel (Ženeva, Švajcarska), Lucerne Summer Festival (Lucern, Švajcarska), Opening Festival (Trir, Nemačka), Cluj Modern Festival (Kluž, Rumunija), Međunarodna tribina kompozitora (Beograd, Srbija), Prism Festival (Hong Kong), Musikfestial (Bern, Švajcarska), Delian Academy of New Music (Mikonos, Grčka)…

Ansambl Studio 6

Ansambl Studio 6 okuplja muzičare sa bogatim internacionalnim iskustvom u savremenoj komponovanoj i improvizovanoj muzici. Umetnički moto ansambla je da kreativno utiče na dijalog između slušanja, izvođenja i stvaranja u umetničkim praksama danas. Ovaj neobični, modularni sastav, posvećen je negovanju zvučnog prostora na razmeđu akustike i elektronike, određenosti i slučaja, notnog zapisa i performativne odluke.

Ansambl je baziran u Srbiji i na domaćoj sceni redovno nastupa u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i drugih gradovima širom zemlje. Vesnici ‘nove srpske avangardne scene’, kako ih je nazvao internet portal Jazzin.rs, do sada su nastupili na mnogim domaćim i regionalnim festivalima, kao što su Međunarnodna tribina kompozitora, BEMUS, Ring Ring festival, Izlog suvremenog zvuka. Domaćin prvog nastupa 2012. godine i redovni saradnik ansambla je III Program Radio Beograda i njihova inventivna serija nastupa ‘Koncert u Studiu 6 Radio Beograda’. U saradnji sa RTS Digital TV kanalom i III Programom Radio Beograda 2014. godine je izdat DVD-a nastupom Ansambla Studio 6 u legendarnoj ‘šestici’. U 2020. godini Ansambl će u saradnji sa Elektronskim studijom Radio Beograda snimiti svoj prvi CD.

Ansambl podjednako sarađuje sa kompozitorima i slobodnim improvizatorima iz celog sveta. Izdvaja se aktivna saradnja sa Ričard Beretom, čiji je celovečernji ciklus nazvan ‘Close up’ ansambl premijerno izveden 2016. godine u Beogradu, a zatim i na turneji po Velikoj Britaniji u martu 2018. Jedan od koncerata na turneji je snimljen i emitovan u prestižnoj emisiji ‘Hear and Now’, britanskog BBC Radija 3. Ansambl je do sada ostvario i uspešne saradnje sa Hajnerom Gebelsom, Agusti Fernandezom, Vinkom Globokarom, Jasnom Veličković, Brankom Popović, Đorđem Markovićem, Tamarom Basarić, Dejvom Fenesijem, Stevanom Kovačem Tikmajerom, kao i grupom savremenih vojvođanskih i beogradskih kompozitora. Pored savremenih tendencija u muzici danas, ansambl neguje poseban afinitet prema zaostavštini Erna Kiraja, zapostavljenog jugoslovenskog kompozitora, improvizatora i etnomuzikologa, čiju muziku redovno izvodi i popularizuje.

U drugoj polovini 2015. godine, Ansambl Studio 6 je nastupio na festivalu ‘Swiss music days’ u Beogradu zajedno sa Ansamblom Phoenix iz Bazela, a krajem iste godine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Srbije, ansambl je nastupio u Kulturnom centru Srbije u Parizu. Kolaborativni potencijal i vizija Ansambla Studio 6 je dovela i do saradnje sa Ansamblom Proton u Bernu 2017. godine.

Ansambl je podržan od strane Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije za svoje koncertne sezone 2014, 2016, 2019. godine, kao i za turneje po Velikoj Britaniji 2018. i 2019. godine. Ansambl su podržale i Fondacije Pro Helvetia, Hinrichsen Foundation, Ralph Vaughan Williams Foundation, Ernst von Siemens Foundation.
—————————————————

Projekat Novo u popularnoj muzici propituje odnose savremene i nove popularne muzike. Iako popularna muzika može imati komercijalni potencijal na uštrb kvaliteta muzičke ekspresije, inovacije i participativnosti, ona pak odiše autonomnim tendencijama u muzičkoj kreativnosti. Uzimajući u obzir ovu dvosmislenost, projekat teži da markira progresivne tendencije u savremenoj muzici ugošćavanjem kompozitora i muzičara koji su aktivni na raskršću savremene popularne i tzv. ozbiljne muzike. Implementacijom ovih tendencija kroz izvođenja, radionice i razgovore, želimo da otvorimo nove prostore muzičkog istraživanja i produkcije, i da podstaknemo aktualizaciju i kontekstualizaciju kroz preispitivanje trenutnog stanja na lokalnoj muzičkoj sceni.

Interes projekta je koliko umetnički i edukativni toliko i društveni budući da nova popularna muzika i njoj imanentna kritika relativizuju ekskluzivnost ozbiljne muzike i propituju hijerarhiju u muzičkoj proizvodnji, brišući granice između uloga kompozitora i izvođača kao i potrebu za ulogom poručioca/medijatora. U tom smislu je specifičan cilj projekta svojevrsna politizacija umetnosti i kreativnog procesa kroz pretvaranje kompozitora u izvođače i izvođača u stvaraoce, kroz improvizaciju i zajednički rad. U tom smislu je jednaka pažnja istovremeno poklonjena pitanju muzičke prakse (Šta radimo sa muzikom?) kao i pitanju mišljenja umetničke stvari (Kako mislimo muziku?), odnosno pitanju specifičnog međuodnosa ova dva ključna aspekta procesa umetničkog stvaralaštva.